Dobro došli, gost
Username: Password: Zapamti me
  • Strana:
  • 1
  • 2

TEMA: Novorođenačka žutica

Novorođenačka žutica 4 godina 2 meseci ago #353

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 456
  • Karma: 0
NOVOROĐENAČKA ŽUTICA

Novorođenačku žuticu, (takođe poznatu kao hiperbilirubinemiju), uzrokuje žućkasta materija i vidimo je kao žutilo kože i beonjača u novorođenčadi, posebno tokom prve nedjelje života. Kako jetra razgrađuje prekomjerne eritrocite, tako počinje proizvoditi žuti pigment, bilirubin. S obzirom da nezrela jetra novorođenčeta ne može tako brzo izlučiti bilirubin, prekomjerni žuti pigment se nakuplja u beonjačama i koži novorođenčeta.



Ovakva vrsta žutice naziva se fiziološkom žuticom, zato što je ona dio normalnog tjelesnog procesa. Kada je bebin sistem za uklanjanje bilirubina sazrio i kada se smanji broj prekomjernih crvenih krvnih zrnaca, žutica se povlači – najčešće tokom prve ili druge nedjelje života – i bebi ne ostavlja nikakve posljedice. Žutica je učestalija kod nedonoščadi koja su manje sposobna da se nose sa prekomjernim bilirubinom.
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Odgovor: Novorođenačka žutica 4 godina 2 meseci ago #354

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 456
  • Karma: 0
Ako se žutica javi nakon prve nedjelje života, s tendencijom da perzistira, vjerojatno nije samo „fiziološka“, stoga treba razmotriti druge diferencijalno dijagnostičke mogućnosti, npr. perinatalnu infekciju, novorođenački hepatitis, policitemiju, metaboličke bolesti, poremećaje metabolizma bilirubina, greške eritrocitne membrane, hipotireozu, stanja vezana za pojavu ekstravaskularne krvi (npr. kefalhematom). Rizik za veće vrijednosti bilirubina imaju nedonoščad, novorođenčad niže porođajne težine, novorođenčad s porođajnom traumom, asfiksijom ili acidozom, djeca pod terapijom lijekovima koji se vežu na albumine, djeca na prsima, djeca s Gilbertovim sindromom i djeca majki sa šećernom bolešću. Hiperbilirubinemija se smatra značajnom ako su vrijednosti bilirubina u donošene novorođenčadi više od 221 μmol/l (13 mg/dl), a u nedonošene novorođenčadi više od 257 μmol/l (15 mg/dl) .
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Odgovor: Novorođenačka žutica 4 godina 2 meseci ago #356

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 456
  • Karma: 0
U novorođenačkoj dobi niz je razloga za pojavu žutice, tokom koje dolazi do porasta vrijednosti bilirubina. Ako nivo bilirubina pređe vrijednost od 85 μmol/l (5 mg/dl), žutica postaje i klinički vidljiva. Međutim, žutilo sluznica, posebno beonjača, vidljivo je i kod nešto nižih vrijednosti bilirubina, u pravilu iznad 34 μmol/l (2 mg/dl).
Bilirubin nastaje razgradnjom hema u retikuloednotelnom sistemu. Od hemoglobina potiče 75% bilirubina, dok je ostatak tzv. nehemoglobinskog porijekla (mioglobin, citokrom, katalaza). Razgradnjom 1 grama hemoglobina, nastaje 35 mg bilirubina. Procesi koji su vezani za metabolizam bilirubina obuhvataju njegovo stvaranje, konjugaciju, ekskreciju i enterohepatičku cirkulaciju. Za održavanje bilirubina u granicama normalnih vrijednosti najvažnija je ravnoteža navedenih procesa. Bilirubin putuje krvlju u nekonjugovanom obliku (topiv u lipidima) vezan za albumine plazme, pa se taj oblik bilirubina naziva indirektni bilirubin. Da bi se bilirubin mogao izlučiti iz organizma, potrebno je da postane topiv u vodi, a prije toga mora proći proces konjugacije u jetrenim ćelijama (direktni ili konjugovani bilirubin). U procesu konjugacije bilirubina u jetri važnu ulogu ima enzim UDP-glukuronil-transferaza. Konjugovani bilirubin se putem žuči izlučuje u crijevo te bude izlučen stolicom.
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Odgovor: Novorođenačka žutica 4 godina 1 mesec ago #359

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 456
  • Karma: 0
Za kliničku praksu važno je razlikovati ranu i kasnu novorođenačku žuticu, jer se značajno razlikuje njihova etiologija, praćenje kao i terapijski pristup. U oba je slučaja riječ o nekonjugovanoj (indirektnoj) žutici.

RANA ŽUTICA ILI ŽUTICA ZBOG DOJENJA (BREAST-FEEDING JAUNDICE)

Pojavljuje se u prva 2 do 4 dana. Razlog ove žutice je nedovoljan unos mlijeka, posebno neposredno nakon porođaja zbog neadekvatne laktacije, nemogućnosti dojenja djeteta na zahtjev ili djetetovog slabog refleksa sisanja. Svi ovi uzroci dovode do dehidracije i smanjenog kalorijskog unosa, što su osnovni razlozi rane laktacijske žutice.
Bertini i saradnici su pokazali da su novorođenčad koja su u porodilištu stavljana isključivo na prsa gubila na tjelesnoj težini znatno više nego novorođenčad hranjena bočicom. Međutim, ako su djeca stavljena na grudi već u rađaonici, ako je postojao „rooming-in“ i ako su stavljana na grudi na zahtjev, razvijala su žuticu u 38.4% slučajeva i manje su padala na težini od novorođenčadi kojoj takvi uslovi nisu bili omogućeni.

Broj obroka dojenja manji od šest značajno povećava rizik od hiperbilirubinemije. Djelovanje kalorijske restrikcije na povećanje vrijednosti bilirubina uočili su Gilbert i Hershi još 1906. godine, a Wu i saradnici su pokazali da novorođenčad čiji je kalorijski unos manji od 90 kcal/kg u 24 sata razvija veće vrijednosti bilirubina, pa je i fototerapija u takvim slučajevima manje djelotvorna. Češći podoji, osim većeg kalorijskog unosa, pojačavaju peristaltiku i gastrokolični refleks, kao i izlučivanje stolice, čime se smanjuje mogućnost enterohepatičke cirkulacije.

Kalorijska deprivacija i dehidracija novorođenčeta u prvim danima uzročnici su visokog rizika za razvoj bilirubinske encefalopatije, posebno ako žutica perzistira, pa je takvu djecu potrebno redovno pratiti nakon otpusta iz porodilišta.
U smislu prevencije ovog oblika žutice zdravoj novorođenčadi ne treba rutinski peroralni unos glukoze, jer takav unos potstiče enterohepatičku cirkulaciju i povećava vrijednosti bilirubina.

Za ponovno vraćanje bilirubina u cirkulaciju odgovoran je enzim beta-glukuronidaza, koja nekonjugovani bilirubin pretvara u konjugovani i tako ga ponovo vraća u cirkulaciju. Opisani mehanizam se naziva enterohepatička cirkulacija bilirubina.


KASNA ŽUTICA (KLASIČNA) ILI ŽUTICA ZBOG MAJČINA MLIJEKA (BREAST-MILK JAUNDICE).

Pojavljuje se krajem prve nedjelje života, a može perzistirati od 3 do 12 nedjelja. Kad se jednom pojavi, može se ponoviti u 70% djece rođene u sljedećim trudnoćama.
Noviji radovi sve više ističu važnost koncentracije i aktivnosti beta-glukuronidaze u majčinom mlijeku. Ovaj enzim iz majčinog mlijeka znatno olakšava enterohepatičku cirkulaciju bilirubina, koja je uz smanjeni klirens bilirubina kroz nezrelu jetru jedan od glavnih uzroka i rane i kasne žutice u djece na prsima. Njegova je aktivnost u umjetnom mlijeku zanemariva, dok je u majčinom mlijeku značajna. Koncentracija beta-glukuronidaze iz majčinog mlijeka korelira s vrijednostima bilirubina u djeteta. Osim toga, ako je veća koncentracija beta-glukuronidaze u majčinom mlijeku, ona se u većim koncentracijama nalazi i u djetetovom fecesu, što se značajno smanjuje prelaskom djeteta na prehranu nekom od mliječnih formula. Intestinalna beta-glukuronidaza je detektabilna u crijevima fetusa već između 8. do 12. nedjelje gestacije, gdje značajno utiče na klirens bilirubina iz fetusa preko posteljice.

Još i danas nije razjašnjen odnos između sindroma rane i kasne žutice u djeteta koje doji, a sve je više zagovornika da je prolongirana hiperbilirubinemija u inače zdravog novorođenčeta na prsima rezultat zbivanja iz prvih dana života. Zagovornici antioksidativne teorije i učinka bilirubina kao antioksidansa navode mogućnost da povećane vrijednosti bilirubina prvih dana života, posebno vidljive u stanjima upale, ishemije i drugih nepovoljnih ćelijskih zbivanja, djeluju protektivno u smislu daljnjeg razvoja navedenih patoloških stanja. Tako bi se pojava žutice mogla protumačiti i kao protektivni mehanizam celularne protekcije.

Poznato je da na pojavu žutice utiču brojni genetski i okolišni faktori, primjerice način porođaja. Zapaženo je da djeca rođena hitnim carskim rezom rjeđe razvijaju žuticu nego djeca rođena vaginalno ili planiranim carskim rezom. U takve djece se zbog stresa kojem su izložena prije porođaja, još intrauterino, induciraju enzimi važni za konjugaciju bilirubina, ali i mehanizmi antioksidacijske obrane, pa se žutica razvija rijetko ili s nižim vrijednostima.
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Odgovor: Novorođenačka žutica 4 godina 1 mesec ago #360

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 456
  • Karma: 0
DIJAGNOSTIČKI PRISTUP KOD ŽUTICE DJETETA HRANJENOG MAJČINIM MLIJEKOM

Etiologija hiperbilirubinemije u znatnoj mjeri zavisi od doba djeteta, pa se i dijagnostički protokol pretraga razlikuje u novorođenčadi i mlade dojenčadi, u odnosu na stariju djecu. Temelj dijagnostičke evaluacije čini dobra klinička procjena, pri kojoj je odlučujući faktor primjećivanje klinički prisutnog žutila kože.
Za kliničku progresiju novorođenačke žutice važno je poznavati mehanizam tzv. kefalokaudalne progresije žutice ili tzv. Kramerovo pravilo. To znači da žutica najprije postaje klinički vidljiva na beonjačama i djetetovom licu (približno 85 umol/l, ili 5 mg/dl), pa se širi na grudni koš i ruke (150 umol/l, ili 9 mg/dl), na donji dio stomaka, leđa i noge do koljena (200 umol/l ili 12 mg/dl); potom na potkoljenice (250 umol/l ili 15 mg/dl), a kada zahvati i skočne zglobove prosječna vrijednost bilirubina je više od 250 umol/l.
Osim kliničke procjene žutila, anamnestički se valja orijentisati o sljedećim simptomima: procjena djetetove ukupne hidracije i gubitka tjelesne mase od porođaja, procjena jačine refleksa sisanja, promjene u neurološkom statusu, mišićni tonus, znakovi krvarenja, edemi, povraćanje, način disanja, boja stolice i urina, postojanje hepatosplenomegalije.
U prvim danima života najvažnije je razlučivanje fiziološke od patološke žutice, što zahtijeva laboratorijsko određivanje vrijednosti ukupnog bilirubina. Ako nas klinički znakovi u djeteta vode ka mogućim patološkim uzrocima žutice, uz ukupni bilirubin određuju se i njegove frakcije. Na osnovi vrijednosti bilirubina donosi se odluka o terapijskim modalitetima.

Nakon izlaska iz porodilišta, čest je problem prolongirane žutice novorođenčeta, koju je takođe potrebno pomno evaluirati radi isključivanja stanja koja zahtijevaju hitno liječenje. Ako se uzme u obzir s jedne strane broj i vrsta pretraga koje se u takvim slučajevima mogu učiniti (KKS, SE, CRP, Rtc, KG i Rh faktor, Coombsov test, koagulogram, transaminaze, GUK, ABS, jonogram, urin, urinokultura), a s druge strane činjenica da je dijete na grudima, da je zadovoljno, ima urednu boju stolice i urina, dobro napreduje i nema drugih patoloških simptoma, naša se dijagnostika, uz određivanje vrijednosti bilirubina, može zasnivati još samo na laboratorijskom određivanju nezasićenih masnih kiselina iz majčina mlijeka.
Metoda je brza, jednostavna, pouzdana i jeftina, a nezaobilazan je pokazatelj u daljnjem pristupu djetetu s kasnom laktacijskom žuticom. Time se novorođenče pošteđuje nepotrebnih invazivnih i suvišnih pretraga. Ako je tokom prvog određivanja nalaz negativan, postupak se može ponoviti nakon tri dana iz istog uzorka mlijeka koje se čuva u frižideru na temperaturi od 2 do 8 °C. Naime, poznato je da majčino mlijeko sadrži lipazu koja iz triglicerida oslobađa masne kiseline (tzv. lipolitička aktivnost majčina mlijeka), pa će mlijeko s izraženom lipolitičkom aktivnošću nakon stajanja pokazati svoj eventualni potencijal u smislu povišenja nezasićenih masnih kiselina
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Odgovor: Novorođenačka žutica 4 godina 1 mesec ago #361

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 456
  • Karma: 0
PRAĆENJE DJECE SA ŽUTICOM ZBOG HRANJENJA MAJČINIM MLIJEKOM

Zbog kratkog boravka majke i djeteta u porodilištu, nedostaju nam podaci o praćenju novorođenčeta koje je razvilo žuticu zbog prehrane majčinim mlijekom. U razvijenim sredinama, u kojima je moguće pratiti novorođenčad kvalitetnim patronažnim posjetima u prvim nedjeljama života i određivati vrijednosti bilirubina transkutanim bilirubinometrom, primjećuje se da je učestalost prolongirane žutice djece na majčinom mlijeku čak iznad 25%, za razliku od sredina u kojima takvo praćenje nije dostupno, pa je učestalost najviše do 5% .
Prije više od dvadeset godina provedena je prospektivna studija praćenja vrijednosti bilirubina u prve tri nedjelje života. Studija je pokazala nekoliko važnih detalja koji se odnose na laktacijsku žuticu. Prvo, potvrđena je klinička i statistička povezanost između dojenja i pojave nefiziološke žutice. Osim toga, utvrđena je i bitna razlika u prirodnom toku žutice u djece na majčinom mlijeku u odnosu na umjetno hranjenu novorođenčad. Novorođenčad hranjena majčinim mlijekom i nakon četvrtog dana života održavaju povišene vrijednosti bilirubina tokom tronedjeljnog praćenja, dok umjetno hranjena novorođenčad normaliziju vrijednosti bilirubina oko osmog dana života. Stoga se postavlja pitanje „fizioloških“ vrijednosti bilirubina u djece hranjene na grudima i one hranjene umjetnom hranom, odnosno razlikovanja ovih dvaju pojmova.
Stoga Američka akademija za pedijatriju preporučuje obveznu evaluaciju novorođenčadi s obzirom na pojavu žutice, a ovisno o vremenu otpusta iz porodilišta. Ako je novorođenče iz porodilišta otpušteno u prva 24 sata života, zahtijeva evaluaciju u dobi od 72 sata. Za novorođenčad otpuštenu iz rodilišta između 24-48 sati, klinička evaluacija će biti potrebna s navršenih 96 sati života. U slučaju otpusta iz rodilišta između 48-72 sata, obvezna je klinička evaluacija nakon 120 sati života. U posjetama novorođenčadi i evaluaciji žutice, osim subjektivne procjene žutice, nezaobilazno je mjerenje transkutane vrijednosti bilirubina.
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.
  • Strana:
  • 1
  • 2
Time to create page: 0.293 seconds