Dobro došli, gost
Username: Password: Zapamti me

TEMA: Razvojna displazija kuka (Prirođeno iščašenje kuka)

Razvojna displazija kuka (Prirođeno iščašenje kuka) 5 godina 5 meseci ago #91

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 456
  • Karma: 0
RAZVOJNA DISPLAZIJA KUKA (PRIROĐENO IŠČAŠENJE KUKA)

Razvojna displazija kuka najčešća je anomalija lokomotornog sistema, a ona podrazumijeva nedovoljnu razvijenost zglobne čašice kuka koja pogoduje iščašenju.
Obuhvata širok spektar poremećaja, od nestabilnosti kuka sa labavom kapsulom do kompletnog iščašenja sa glavom femura izvan deformisane čašice. Rjeđa je teratološka luksacija udružena sa drugim malformacijama; ona nastaje rano u intrauterinom životu i karakteriše se kompletnim iščašenjem, jakim kontrakturama i nemogućnošću manuelne repozicije.

Mnogo češće je tipično iščašenje kuka koje nastaje intrauterino, tokom rođenja ili poslije rođenja. Tipično iščašenje kuka ima tri oblika, nestabilan kuk, subluksacija i luksacija kuka. I najblaži oblik pokazuje predispoziciju da se razvije do kompletne luksacije. Na rođenju se ne može predvidjeti gdje će doći do spontane korekcije niti se može naći opravdanje za propuštenu dijagnostiku i rano liječenje.

Displazija kuka, termin često upotrebljavan u slučajevima urođenog iščašenja kuka, podrazumijeva razvojnu nenormalnost kuka u kojoj su deformisani čašica, glavica butne kosti, kapsula, ligamenti i mišići.

/ Jasno treba raščlaniti pojmove hipoplazije i displazije. Dok hipoplazija označava usporen razvoj
(privremeni zastoj u razvoju) kostno-zglobno-mišićnih struktura, displazija predstavlja poremećen
ili nepravilan razvoj. Često se ova dva pojma greškom smatraju sinonimima, ali jedino što im je zajedničko jeste funkcionalna, odnosno strukturna nestabilnost dječjeg kuka./

U iščašenom kuku je glava butne kosti kompletno izvan čašice i najčešće postavljena superolateralno. Sublukscija kuka podrazumijeva poremećen odnos glave i čašice, u kome je glava izgubila svoj koncentričan položaj, ali je još uvijek zadržala kontakt sa čašicom.

Hipoplastični nestabilni kuk
manifestuje se usporenim razvojem, rijetko provokacionim subluksacijskim fenomenima tipa Palmena i hormonalnom labavošću zglobne kapsule. Ultrazvučni status definisan je „prelaznim oblicima” (Graf) ili nezrelim oblicima tipa II.

Displastični nestabilni kuk
se javlja u dva osnovna oblika:
1) Nestabilnost kuka se ispoljava jasno izraženim fenomenima preskoka (Ortolani, Palmen);
2) Nestabilnost kuka bez manifestnih kliničkih fenomena tipičnih za rane poremećaje kuka, ali zato s izrazitom labavošću zgloba (primarna acetabularna displazija). Ultrazvučni displastični kuk definisan je kao kritičan (IIg-c), decentrirajući (IID) i decentriran tipa III ili IV (Graf). Ovako pojednostavljena šematska kategorizacija razvojnih nepravilnosti kuka novorođenog djeteta i odojčeta ima praktično, dijagnostičko-prognostičko i terapijsko značnje. Uglavnom se poklapa sa zaključcima istraživača Dejvisove (Wynne Davies), budući da u osnovi postoje dvije kategorije primarno nestabilnih kukova: sa laksitetom kapsule i tendencijom ka spontanoj normalizaciji, odnosno klinički asimptomatski slučajevi sa primarnom (nasljednom) acetabularnom displazijom, koji teže daljoj dislokaciji.

Etiologija ove bolesti je izrazito multifaktorna. Važnu ulogu imaju genetski faktori, pa je tako u 20% djece s anomalijom kuka pozitivna porodična anamneza. Rizični pol su djevojčice te rođenje zatkom. Pri povijanju novorođenčeta sa maksimalno raširenim i ispruženim nogama te nepokretnim kukovima, prevalencija luksacije drastično se povećava; nasuprot fiziološkom položaju raširenih i savijenih kukova s mogućnošću gibanja.

Klinička slika

Prvih dana nakon rođenja glavni simptom je kuk, koji se može dislocirati kod širenja nožica djeteta, dok se popuštanjem pritiska zglob vraća na svoje mjesto. Računa se da oko 1% novorođenčadi ima labav kuk, ali samo u manjeg broja djece nastane iščašenje.
U dobi od mjesec do dva mjeseca starosti pozitivan je tzv. Ortolanijev pokus, kojim se pokušava namjestiti iščašen kuk te se pod rukom osjeti mukli preskok zdjeličnog djela natkoljenične kosti preko zdjelice.
Nakon 2.do 3.mjeseca života nastaje ukočenje (kontraktura) kuka, pa je ograničeno širenje nožica djeteta.
Ostali znakovi luksacije su asimetrija poprečnih brazda mekih tkiva na bedru, nejednakost visina koljena kad dijete leži na leđima a noge su skupljenje i savinute u kuku i koljenu.
Kad dijete prohoda vidi se šepanje ako je luksacija jednostrana, ili geganje ako je ona obostrana.

Liječenje

Liječenje razvojne displazije kuka područje je rada ortopeda. Cilj je postići normalan anatomski i fukcionalni odnos natkoljenice i zdjelice, uz urednu funkciju kuka. Rezultati liječenja ovise o dobi djeteta i o težini anomalije.
Rana dijagnostika (ultrazvuk) iščašenja kuka obezbeđuje blagovremenu terapiju. Cilj liječenja je redukcija i održavanje glavice u čašici do normalizacije stanja. Optimalno liječenje se započinje u periodu neonatusa ili, barem, u periodu ranog odojčeta.
Ultrazvučni pregled kukova donio je velik napredak u ranoj dijagnozi jer se mogu uočiti promjene položaja glave bedrene kosti prema acetabulumu (zglobnoj čašici) već od prvih dana života, kada klinička dijagnoza još nije pouzdana. Indikacija za ultrazvučni pregled kukova je labav kuk, kao i svaki abnormalni fizikalni nalaz na kukovima u prvim danima ili nedjeljama života te pozitivna porodična anamneza.
Ultrazvučni pregled se obavlja na taj način da dijete leži na boku na krevetu za pregledavanje. Ljekar koji obavlja pregled stavlja gel na područje kuka djeteta i ultrazvučnom sondom pregledava i snima nekoliko ultrazvučnih snimaka dječijeg kuka. Na ultrazvučnim snimcima prikazuju se dječiji kukovi i pregledava se da li je prikazani kuk dobro razvijen, odnosno da li pravilno smješten. Ako postoji razvojna anomalija, ustanovljava se njezin stupen i postavlja dijagnoza. Pregledavaju se oba kuka. Sam pregled traje do 15 minuta.








U novorođenčadi se u velikoj mjeri labavi kuk spontano stabilizuje tokom prve tri nedjelje života. Nakon 3. nedjelje starosti ponovi se ortopedski i ultrazvučni pregled, ako je nalaz uredan potrebne su samo redovne kontrole. U slučaju labavosti, kuk se ručno namješta i stavlja se u neku od naprava za njegovo održanje u namještenom položaju. Najčešće se za to primjenjuju Pavlikovi remenčići koje dijete mora trajno nositi 10 nedjelja. Svakih četrnaest dana se otpuštaju i prilagođavaju rastu djeteta, a kontrole pravilnog položaja kuka vrše se ultrazvukom.



U upotrebi je i Hilgenreinerov aparat, Freljino jastuče, a u teškim slučajevima i gipsana imobilizacija.

Svakako da veliku ulogu u sprečavanju displazije kukova ima i tzv. široko povijanje.



Prognoza
Prognoza ovisi o dobi početka liječenja, o težini anomalije na početku liječenja te o dosljednosti provedenog liječenja.
Terapija započeta nakon navršene 1. godine nikada ne rezultira posve normalnom funkcijom i položajem zgloba. Što je dob djeteta viša, manja je mogućnost neoperativnog, tzv. konzervativnog liječenja. U starije djece /nakon 3. godine/ je veći neuspeh konzervativnog liječenja zbog fiksiranosti mane i postojanja anatomskih prepreka, pa se mora pristupiti hirurškom liječenju. Hirurška intervencija ima svoje indikacije, optimalno vrijeme i kontraindikacije, pa pri izboru treba poći od konkretnog slučaja i dati prednost onoj intervenciji koja će dati najbolji rezultat.
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.

Odgovor: Razvojna displazija kuka (Prirođeno iščašenje kuka) 5 godina 5 meseci ago #93

  • Dr. Dragan
  • Dr. Dragan's Avatar
  • OFFLINE
  • Administrator
  • Poruke: 456
  • Karma: 0

Dislokacija kuka
Administrator je onemogućio javni pristup pisanja.
Time to create page: 0.306 seconds