Štampa

ISHRANA BEBE U PRVOJ GODINI ŽIVOTA

Posted in SP članci

ČIN DOJENJA je najprirodniji odnos majke sa novorođenim djetetom. Tim činom majka osigurava svom djetetu hranu, toplinu, zaštitu, odgoj i socijalnu stimulaciju. Dojenje pruža majci priliku da se na poseban način zbliži sa svojom bebom...Mlijeko žene posisano s očišćene i za dojenje pripremljene dojke je sterilno i sadrži brojne imunološke faktore koji štite dijete od infekcije. Prva tečnost s kojom se beba, u svojoj ishrani, susreće i koju, odmah po rođenju, počne sisati je kolostrum. Kolostrum je sekret mliječnih žlijezda koji se javlja krajem trudnoće i prvih dana nakon rođenja djeteta. Žut je od karotina, a sadrži više bjelančevina i imunoglobulina od zrelog mlijeka. Novorođenu bebu treba odmah staviti na majčine grudi da počne dojiti. Vrlo je značajno da se nakon poroda majka i beba ne odvajaju jer je dokazano da plač djeteta izazva curenje mlijeka iz dojki. Plač bebe je i najčešći signal za dojenje.Tokom prvog mjeseca života novorođenče samo uvede određeni raspored hranjenja koji se kreće od 6 do 8 obroka na dan.

Važno je napomenuti da tokom prvog mjeseca novorođenče prilikom svakog hranjenja doji obje dojke. Petnaestak minuta na jednoj dojci, pa petnaestak minuta na drugoj dojci. Samo u toku prvog dana dojenja, da bi se dojke naviknule na sisanje, obrok traje desetak minuta u kome svaku dojku treba davati bebi na pet minuta.Prije dojenja, naravno, dijete treba presvući; dojilja opere ruke sapunom, a onda i bradavice mlakom vodom uz brisanje sterilnom gazom. Za uspješno dojenje je potrebna opuštena atmosfera, udoban položaj majke i pravilan i udoban položaj djeteta. Majka može dojiti bebu u sjedećem položaju, ležeći na strani, ali i prilikom ležanja na leđima. Za udoban položaj djeteta može poslužiti manji jastučić.Produženim dojenjem (duže od trideset minuta) majka rizikuje stvaranje ranica (ragada) na bradavicama i upalu mliječnih žlijezda (mastitis).I između obroka dojke trebaju biti suve, a to znači da mlijeko koje nadolazi i curi treba obrisati.Od drugog mjeseca života, s obzirom da je beba veća i da joj treba više mlijeka za jedan obrok, majka hrani bebu po principu: jedan obrok – jedna dojka. Znači, sljedeći obrok druga dojka koja, u tih pet-šest sati pauze od prethodno dojenja, nakupi dovoljno mlijeka. Po završenom podoju bebu kraće vrijeme držite u uspravnom položaju, oslonite je na grudi ili rame da izbaci vazduh koji je posisala, a onda je stavite na ravnu podlogu u krevetić, potrbuške ili na bok, i ostavite da spava.

VOĆNA DOHRANA je uvođenje voća u ishranu bebe koja je na majčinom mlijeku. Sa voćnom dohranom se, uglavnom, započinje polovinom petog mjeseca života, i to tako što se voćni sok ili voćna kašica, u periodu od desetak-petnaest dana, uvodi postepeno, dnevno povećavajući količinu voćne kaše ili voćnog soka za nekoliko mililitara, dok se ne postigne odgovarajuća količina koja u potpunosti zamijeni jedan mliječni obrok.

Za naš prostor nazahvalnija voćka koja treba da dominira u voćnoj kaši je jabuka. Uz jabuku u kašu se dodaje mrkva, a može i banana.Nove namimice treba uvoditi u prehranu jednu po jednu u razmacima od po nekoliko dana da bi mogli vidjeti kako ih dijete podnosi.

Voćnu kašu treba dati prijepodne.U drugom polugodištu dijete može da uzima i breskvu, kajsiju, krušku, trešnju, grožđe, smokve, šljive.

Jagodičasto voće (jagoda, kupina, malina) zbog sklonosti da izaziva alergijske reakcije preporučuje se tek pri kraju prve godine života. Ni citrusno voće (narandža, mandarina, grejp,limun), radi mogućih alergijskih reakcija, ne treba davati djeci našeg podneblja u prvih dvanaest mjeseci života.


DOHRANA POVRĆEM, MESNIM SUPAMA I MESOM
Krajem šestog mjeseca bebi, koja je u prethodnom periodu bila na majčinom mlijeku i voćnoj kaši, početi sa davanjem vode u kojoj se kuvalo mlado meso (piletina, puretina, jagnjetina, teletina). Količinu te vode u kojoj se kuvalo nemasno meso povećavati postepeno, po pet do deset mililitara svakodnevno, a nakon nekoliko dana uz meso staviti i mrkvu da se kuva. Nakon mrkve, koju smo davali sedam-osam dana, u mesnoj vodi se može kuvati i bebi za obrok pripremiti krompir. Nova hrana se uvodi u malim količinama i uvijek samo jedna vrsta i to u vrijeme glavnih obroka, a nakon završenog podoja.Polovinom sedmog mjeseca novoformirani obrok (oko 250 ml)zamjenjuje još jedan podoj, pa tako beba u tom periodu dobija i drugi nemliječni obrok.BrokuleSljedeće povrće koje možete uključiti u ovaj nemliječni obrok jesu brokule.S obzirom da se dijete prvi put susreće sa novim ukusom hrane, ne treba ga prisiljavati da jede ako odbija ponuđeni obrok, ali narednog dana treba pokušati ponovo i to sa istom vrstom hrane.I u osmom mjesecu osnova ishrane su mliječni obroci (majčino mlijeko) tri ili četiri puta dnevno. Naravno, nastavlja se davanje voćne kaše i kaše povrća u mesnoj vodi. Voće i povrće, u ovom uzrastu, može biti rendano ili sjeckano.Voćne kaše ne treba dodatno zaslađivati šećerom. U prvih dvanaest mjeseci sve bebine potrebe zadovoljava voćni šećer iz voćnih kašica.U drugoj polovini osmog mjeseca uvodi se i druga kašica sa povrćem, takođe postepeno povećavajući količinu obroka. Ovog puta taj se novi obrok završava podojem. U prethodnom mjesecu bilo je: prvo podoj pa onda kašica. Do kraja osmog mjeseca biva formiran i drugi "mesni" obrok, a može i obrok od žitarica (bez glutena: riža, kukuruz) koje se pripremaju sa svježe prokuvanom i ohlađenom vodom (250 ml). Tokom devetog mjeseca postepeno se uvodi karfiol, tikvice, špinat, ali mogu i mliječni proizvodi kao što je posebno priređeni sir za dojenče te jogurt.Do kraja devetog mjeseca ne sole se kašice sa povrćem i mesom.Od devetog mjeseca u ishranu se uvodi tamnije pileće i pureće meso, juneće meso, zatim džigerica i tvrdo kuvano žumance. Žumance se uvodi postepeno, po četvrtinu više svake sedmice, kao dodatak povrću ili pomiješano sa mlijekom. Kada se uvede cijelo žumance, davati ga jednom nedjeljno, s tim da se tog dana izostavlja meso. Naravno, potrebno je povesti računa o tome kakvo je jaje, odnosno čime je koka hranjena. Bjelance se uvodi u ishranu nakon prve godine života.U hranu se, u ovom periodu, stavlja i vrlo malo soli, radi neophodnog joda.Vitamin D - vodeni rastvor - daje se na kraju obroka.Nakon devetog mjeseca se i dalje insistira na više podoja, ali dva podoja su obavezna i predstavljau dva od pet glavnih obroka.U ovom uzrastu dozvoljava se da samo dijete prstićima jede čvrstu hranu iz svog tanjira. Sjedi zajedno sa ostalim članovima porodice, pokušava se socijalizovati i uči ponašanju.Nakon desetog mjeseca u bebinu ishranu se uvodi grašak, kupus, boranija, luk... Jelovnik je prilično raznovrstan. Ima tri nemliječna obroka, plus dvije užine, i dva podoja - ujutro i uveče.

TEMA: Ishrana djeteta u prvoj godini života

 

Youtube kanal "Savjeti pedijatra"