Članci

Štampa

NORMALAN MOTORIČKI RAZVOJ DJETETA U PRVOJ GODINI ŽIVOTA

Autor Super User. Posted in SP članci

Rano uočavanje i prepoznavanja odstupanja od normalnog motornog razvoja djeteta, bilo od strane stručnjaka ili pak roditelja je izuzetno važno. Zahvaljujući novim saznanjima moguće je rano prepoznati odstupanja od normalnog motornog razvoja, kao i pravovremeno otpočeti rehabilitaciju djeteta sa uočenim neurorazvojnim smetnjama.

Vrlo dobro se znaju rizici i posljedice velikih oštećenja mozga, rizičnih za nastanak cerebralne paralize, ali se danas znaju i rizici i posljedice malih oštećenja mozga, koja su znatno češća nego što se mislilo. Naročito se to odnosi na populaciju prijevremno rođene djece, čiji razvoj mora biti pod intenzivnim nadzorom. Zbog manjih moždanih oštećenja djeca mogu biti nespretna, imati određenih problema u školi, ali i u ostvarivanju socijalnih i emotivnih potreba.

Motorički razvoj zdravog djeteta odvija se potpuno spontano, prema prirodnim zakonima kretanja. Kardinalne motoričke funkcije kao što su bočni transferi, sjedenje, puzanje i hod, zavise od zrelosti centralnog nervnog sistema i lokomotornog aparata, posebno kičmenog stuba, a ne od zainteresovanosti roditelja i ljekara da ubrzaju ovaj razvoj. Međutim, zainteresovan roditelj i dječiji ljekar, ako kontinuirano prate razvoja djeteta, mogu primijetiti odstupanja u njegovom motoričkom razvoju.


Šta je potrebno znati za praćenje djeteta tokom njegovog prvog mjeseca života?


Novorođenče leži na trbuhu u savijenom položaju. Savijenost zahvata i gornje i donje ekstremitete. Zbog jake savijenosti nogu, zdjelica je odignuta od podloge, pa je zato težina tijela na licu, grudima i podlakticama bočno od tijela. Glava, znači, leži naslonjena na lice i nagnuta na stranu. Ne može je okrenuti na drugu stranu, a da ne dodiruje podlogu, ali se može tako namjestiti da slobodno diše. Ruke su savijene u laktovima i priljubljene uz tijelo. Šake su mekano poluotvorene, palčevi pored, a ponekad i u šakama.

I u leđnom položaju veliki zglobovi su uglavnom savijeni. Glava djeteta je nagnuta na stranu, a kičma savijena. Ruke su lagano raširene na podlozi i savijene u laktovima. Šake su mekano poluotvorene, palčevi su pored njih, a ponekad i njima. Noge su savijene u kukovima i koljenima.
Dijete živahno ispruža i savija ruke i noge. To je i vrijeme masivne motoričke spontane aktivnosti. Na spoljnji podržaj (udaranjem dlanom o dlan) dijete reaguje naglim širenjem ruku na stranu (Moro refleks).

Drugi mjesec

Dijete djeluje opuštenije iako su veliki zglobovi još uvijek savijeni. Počinje aktivni socijalni kontakt bebe sa okolinom. Dijete, u potrbušnom stavu, počinje odizati glavu i do nekoliko sekundi. Pri tom se oslanja na ruke koje su priljubljene uz tijelo i savijene u laktu, a sam oslonac je negdje na polovini podlaktice. Šake su mekano poluzatvorene ili otvorene, a palčevi su pored šaka. Orijentisano je i može fiksirati pogledom.


U leđnom položaju razvija se, sredinom drugog mjeseca, "stav mačevaoca", drugi oblik masivne spontane pokretljivosti. Dijete koje sada može fiksirati pogledom želi gledati majku, ali još uvijek reaguje masivno, cijelim tijelom. Ovaj stav karakteriše glava okrenuta prema objektu interesa, ispruženom rukom na toj strani sa otvorenom šakom i palcem van šake, te ispruženom nogom. Na drugoj strani tijela ruka i noga su savijene.

Do navršenih dva mjeseca dijete se počinje igrati vlastitim rukama.

Tri mjeseca

Od trećeg i u četvrtom mjesecu dijete počinje održavati ravnotežu, sve bolje i duže, u potrbušnom položaju, zadržava podignutu glavu. Uz podizanje glave dijete podiže i rameni pojas za oko 45 stepeni u odnosu na podlogu. Oslonac sa ruke se pomiče na laktove, a oba lakta su ispred linije ramena. Jaka fleksija u zdjelici je popustila i težina tijela se pomakla s grudi prema trbuhu. Ova faza u motoričkom razvoju označena je kao "oslonac: lakat-zdjelica". Samo iz ovog položaja dijete može nesmetano okretati glavu.

U leđnom položaju počinje stavljati ruke u usta. Noge odiže od podloge tako da one u kukovima i koljenima čine 90 stepeni. Savijenim prstima i dlanom počinje da razvija hvat.


Peti i šesti mjesec

U petom i šestom mesecu dijete se sve više odiže, u stanju je prenijeti ravnotežu na jedan lakat ne bi li oslobodilo drugu ruku za hvatanje. Slobodnom rukom hvata predmete koje odmah stavlja u usta.
Sa šest meseci potpuno ispruži laktove i oslanja se na otvorene šake. Težina tijela premješta se s trbuha k zdjelici. Ova faza u motoričkom razvoju zove se "oslonac: šaka-zdjelica".

Dijete staro pet mjeseci zauzima perfektan "sjedeći stav” u ležećem položaju. Noge su podignute, dodiruje šakama svoja bedra, genitalije, posmatra stopala, koja su sve bliže glavi. Premješta igračke iz jedne u drugu ruku.



Šest mjeseci

Dijete je razvilo siguran oslonac na dlanove i ispružene ruke, oslanjajući se gotovo na bedra.Okreće se s leđa na stomak, a okretanje je koorinisano i kontrolisano, bez "zabacivanja" glave, a u njemu učestvuju i ruke i noge. Rukama dohvaća i stopala (koordinacija oko-ruka-noga).

Dijete dovedeno u sjedeći stav može ga održati kraće vrijeme uz lagano povijenu glavu i zaobljena leđa. pri tome dijete pruža ruke prema naprijed oslanjajući se na šake sa raširenim prstima. Ovo se ne smatra sjedenjem djeteta.



Sedam mjeseci

Okreće se sa stomaka na leđa, koordinisano i kontrolisano, bez "zabacivanja glave", a pri tom kretanju učestvuju i ruke i noge. Razvija se bočni položj u kome se dijete oslanja na lakat jedne ruke, zdjelicu i natkoljenicu. Može se odignuti na ispruženu ruku oslanjajući se na dlan. Počinje se povlačiti po podlozi, nešto poput vojničkog puzanja, ali to još uvijek nije pravo puzanje. Zauzima i četvoronožni položaj odižući trup od podloge, oslanjajući se na ruke i koljena. U tom položaju se može ljuljati naprijed nazad.


Razvija se pincetni hvat, ispočetka hvat palcem i kažiprstom, a kasnije i drugim prstima. Pri tome je jedan prst ispružen, a drugi savijen. To je početak fine motorike. Dohvaćeno stopalo dijete počinje stavljati u usta (koordinacija oko-ruka-noga-usta).

Osam mjeseci

Sa osam mjeseci dijete počinje puzati oslanjajući se na ispružene ruke i koljena, zdjelica je podignuta, a koljena u širini zdjelice. Kičma u početku može biti malo savijena, a stopala su pod pravim uglom u odnosu na podlogu.
Sa 8,5 mjeseci dijete se može povući u klečeći položaj. Pri tome se pridržava rukama.


Dijete je u mogućnosti samostalno sjesti i sada tek možemo govoriti o sjedenju. Sjeda iz četvoronožnog položaja. U početku je kičma lagano zaobljena, a noge ne može ispružiti u potpunosti. Ruke može ispružiti na stranu i tako se brani od pada.

Devet mjeseci


Puže odlično. Kičmeni stub je idealno ispružen, potkoljenice paralelne, a stopalo prati liniju potkoljenica. Dijete je svakim danom sve brže.

Dijete samostalno sjedi. Kičma je u potpunosti ispružena, baš kao i noge. Opušteno okreće glavu, sjedi održavajući ravnotežu bez pomoći ruku kojima se sada slobodno igra. Da ne bi pao unazad pruža ruke i iza leđa ih oslanja na podlogu.

Deset i jedanaest mjeseci

Iskorakom se podiže u stojeći stav. Počinje da hoda uz okolne predmete (namještaj), pri čemu i rukama i nogama nalazi oslonac. Prvo naprijed ide jedna ruka, suprotna noga, suprotna ruka i potom opet noga. Sa deset mjeseci funkcija šaka je sve bolja, dijete sve spretnije.


Dvanaest mjeseci

Dijete počinje samostalno da korača.

TEMA: Normalan motorički razvoj djeteta u prvoj godini života