Please update your Flash Player to view content.

MRSA I KAKO SE ZAŠTITI

Stafilokokus aureus ili zlatni stafilokok je bakterija iz grupe stafilokoka. Ime je dobio po žuto-zelenoj boji njegovih kolonija. Patogen je i izaziva mnoštvo različitih infekcija i intoksikacija počev od manjih infekcija kože (furunkul, karbunkul, infekcija rane itd) do teških bolesti poput sepse, zapaljenja pluća, apscesa, sindroma toksičnog šoka itd.

Znači, iz svakoga lokalnog žarišta infekcija se može širiti limfom ili krvlju po cijelom tijelu te izazvati sepsu i udaljenu gnojnu upalu bilo gdje u organizmu.
Prirodno prebivalište stafilokoka je čovjekova koža te površina brojnih drugih sisavaca i ptica, a može se naći i na sluznicama te u crijevu kao prolazna flora. Najčešće se nađe u predvorju nosa, pazusima i preponama, dok područje oko anusa rjeđe naseljava. Nakon poroda stafilokok naseljava kožu i predvorje nosa novorođenčeta, sluznicu nosnog dijela ždrijela i često probavni sistem i vaginu, a kod mnogih ostaje trajno. U slučaju oštećenja kože ili sluznice, stafilokoki dospijevaju u tkivo i ondje izazivaju lokalnu infekciju. Prisutni su i na predmetima opšte upotrebe, ali i u mlijeku te drugim prehrambenim proizvodima, gdje najčešće dospijevaju preko čovjekovih ruku.

Meticilin rezistentni stafilokokus aureus-MRSA
Meticilin rezistentni stafilokokus aureus je posebna vrsta stafilokok aureusa nastala usljed široke primjene antibiotika. Široka i nekritična upotreba ovih lijekova dovela je i dovodi, do selekcije onih sorti bakterija koje su rezistente na njih, tako da poslije određenog vremena antibiotici više ne djeluju. Meticilin rezistentni stafilok je jedan od najpoznatijih primjera. Na ovu bakteriju djeluje svega par antibiotika, tako da se, itekako, mora voditi računa.
Osim meticilin rezistentnog stafilokoka postoje i oksacilin rezistentni stafilokok aureus, vankomicin rezstentni stafilokok auerus, te multirezistentni stafilokok aureus.
MRSA je, znači, razvila otpornost na široku grupu antibiotika dobijenih na bazi penicilina uključujući meticilin, ali i na druge antibiotike.

Postoje bolnički i vanbolnički MRSA sojevi, a razlikujemo ih na molekularnom nivou i prema otpornosti na antibiotike. Da bismo utvrdili kako je neki soj uistinu vanbolnički, uz molekularne metode nužna je i analiza epidemiološke pozadine pojedinca kod kojeg je izolovan izvanbolnički MRSA soj. U epidemiološkom ispitivanju želimo doznati je li boravio u bilo kojem tipu zdravstvene ustanove, pa i u staračkom domu te bavi li se kojim grupnim sportom. Dalje je bitno je li osoba homoseksualne orijentacije, a važni su i mnogi drugi podaci koji olakšavaju otkrivanje.
MRSA se širi dodirom, bilo direktno ili indirektno, pa se može dobiti i van bolnice. Može naseliti bilo kog bolesnika u bolnici, naročito one koji u bolnicama duže borave, imaju težu osnovnu bolest ili su nedavno primali antibiotike. Otkriva se uzimanjem bakterioloških briseva kože ili nosa, odnosno briseva rane, mokraće, krvi ili iskašljaja.

Kako se MRSA širi?
Svako se može zaraziti MRSAom, ali većem riziku su izložene one osobe koje:
• imaju fizički kontakt sa osobom koja je zaražena MRSAom;
• imaju kontakt sa stvarima i površinama na kojima se nalaze mikrobi MRSA. Te stvari i površine mogu biti sportska oprema, igle za tetovažu ili druga oprema;
• imaju posjekotine ili ogrebotine kože;
• borave u objektima gdje ima dosta ljudi, kao što su škole, ustanove za produženi boravak, vojne kasarne, ponekad domovi za stanovanje ili zatvori;
• loše održavaju higijenu.



Kako spriječiti širenje MRSA-e?
Da bi se spriječilo širenje MRSA-e i drugih bakterija:
• Često perite ruke sapunom i vodom ili koristite tečnost za dezinfekciju ruku na bazi alkohola, naročito nakon dodira rane na koži.
• Bebe redovno kupajte odgovarajućim sapunom ili šamponom; posebnu pažnju obratite na pazuhe, prepone, bedra, a nakon šampona ili sapuna kožu dobro operite.
• Održavajte higijenu svih posjekotina i rana. Dok ne zarastu, držite preko njih čiste, suve zavoje.
• Ne dirajte rane i zavoje drugih.
• Ne dijelite sredstva za ličnu higijenu poput peškira, brijača, odjeće ili opreme.
• Čistite površine koje se dodiruju golom kožom, kao što su oprema za vježbanje, madraci za borilačke vještine i površine kod kuće.
• Nakon fizičke vježbe ili sporta istuširajte se sapunom.

KAKO SPRIJEČITI ŠIRENJE MRSA-e U BOLNICAMA?
Ako se zarazite MRSA-om, potrebne su mjere opreza:
• možete biti premješteni u jednokrevetnu sobu
• sve osobe koje ulaze u Vašu sobu trebale bi nositi zaštitnu odjeću i rukavice
• potrebno je nositi i maske, iako se MRSA ne širi vazduhom - maska sprečava osoblje i posjete da diraju nos i tako slučajno prenesu MRSA-u
• na izlasku iz sobe posjetiocii moraju skinuti zaštitno odijelo, zatim rukavice i masku
• nakon toga MORAJU OPRATI RUKE ili upotrijebiti DEZINFICIJENS za ruke
• posjete ne smiju napuštati Vašu sobu i kretati se drugim prostorima bolnice dok nose zaštitnu odjeću
• pacijenti s MRSA-om smiju napustiti sobu samo uz dopuštenje osoblja, ali obavezno moraju oprati ruke prije izlaska iz sobe.

Kompletno osoblje bolnice (ljekari, medicinske sestre, pomoćni radnici na odjeljenjima, spremačice ) moraju biti edukovani za sprovođenje standardnih mjera zaštite.
MRSA je vrlo otporna bakterija, MRSA može satima preživjeti na neopranim rukama i zbog toga SVI moraju prati ruke pri izlasku iz bolničke sobe.
MRSA se, da još jednom napomenem, primarno nalazi na rukama i površinama predmeta!


LIJEČENJE
Infekcije koje uzrokuje MRSA nisu drukčije niti teže od onih što ih izaziva osjetljivi zlatni stafilokok. Problem je u tome što se zbog otpornosti na mnoge antibiotike infekcije koje uzrokuje MRSA liječe antibioticima koji su često toksični i imaju više nuspojava od onih kojima se liječe infekcije uzrokovane osjetljivim zlatnim stafilokokom.


PROFILAKSA
1. Izbjegavati nepravilnu, nepotrebnu i preveliku upotrebu antimikrobnih lijekova u profilaksi i liječenju u svim zdravstvenim ustanovama.
2. Davati antimikrobne lijekove u adekvatnim dozama i kroz odgovarajuće vrijeme.


SAVJETI
Osobe koje ostaju kliconoše nakon izlaska iz bolnice i kod kuće nastave s terapijom, moraju obratiti pažnju na higijenu ruku i pranje odjeće nakon presvlačenja, o čemu dobiju posebne upute. MRSA ne škodi zdravim ljudima, ali ako neko od ukućana boluje od teže bolesti ili ima otvorenu ranu, mora se zaštititi.

Ne propisujmo antibiotike odoka! Po principu: upala mokraćnih puteva? A, dobro evo Vam Ceporex. Disajni putevi? Propisaću Klavocin! itd...

Ako ćemo tako propisivati antibiotike, onda nam ljekari više nisu potrebni. Tako svako može otići u apoteku i odabrati antibiotik.

Ne rade se antibiogrami koje bi morali raditi prije svakog propisivanja antibiotika, pa se time pogoduje i stvaranju bakterija otpornih na antibiotike, kao što se desilo i sa MRSAom.