Please update your Flash Player to view content.

NORMALAN MOTORIČKI RAZVOJ DJETETA U PRVOJ GODINI ŽIVOTA

Rano uočavanje i prepoznavanja odstupanja od normalnog motornog razvoja djeteta, bilo od strane stručnjaka ili pak roditelja je izuzetno važno. Zahvaljujući novim saznanjima moguće je rano prepoznati odstupanja od normalnog motornog razvoja, kao i pravovremeno otpočeti rehabilitaciju djeteta sa uočenim neurorazvojnim smetnjama.

Vrlo dobro se znaju rizici i posljedice velikih oštećenja mozga, rizičnih za nastanak cerebralne paralize, ali se danas znaju i rizici i posljedice malih oštećenja mozga, koja su znatno češća nego što se mislilo. Naročito se to odnosi na populaciju prijevremno rođene djece, čiji razvoj mora biti pod intenzivnim nadzorom. Zbog manjih moždanih oštećenja djeca mogu biti nespretna, imati određenih problema u školi, ali i u ostvarivanju socijalnih i emotivnih potreba.

Motorički razvoj zdravog djeteta odvija se potpuno spontano, prema prirodnim zakonima kretanja. Kardinalne motoričke funkcije kao što su bočni transferi, sjedenje, puzanje i hod, zavise od zrelosti centralnog nervnog sistema i lokomotornog aparata, posebno kičmenog stuba, a ne od zainteresovanosti roditelja i ljekara da ubrzaju ovaj razvoj. Međutim, zainteresovan roditelj i dječiji ljekar, ako kontinuirano prate razvoja djeteta, mogu primijetiti odstupanja u njegovom motoričkom razvoju.


Šta je potrebno znati za praćenje djeteta tokom njegovog prvog mjeseca života?

TEMA: Normalan motorički razvoj djeteta u prvoj godini života

ŠUM NA SRCU I UROĐENE SRČANE MANE

Šum na srcu je česta skoro svakodnevna pojava u pedijatrijskoj praksi. Smatra se da više od 50% zdrave djece ima šum na srcu i naziva se funkcionalni ili fiziološki šum. Dječiji ljekari ga najčešće otkriju tokom infekcije djeteta praćene povišenom temperaturom. Naravno, iskusan pedijatar je sposoban da napravi razliku između fiziološkog i organskog šuma i najčešće ne saopštava odmah roditeljima da njihovo dijete ima šum. Potrebno je sačekati da prođe infekcija i uporediti kvalitet i jačinu ovog šuma - ako je šum slabiji ili je nestao, potpuno je sigurno da se radilo o fiziološkom šumu, a ukoliko je šum istog intenziteta potrebno je uputiti dijete dječijem kardiologu. Promenljivost jačine šuma u osnovi karakteriše funkcionalni šum, za razliku od šuma kod bolesnog srca koji je uglavnom mnogo jači i bitnije se ne mijenja tokom vremena.

Kada roditelji saznaju da njihovo dijete ima šum na srcu potrebno je da obave konsultaciju sa dječijim kardiologom koji će obaviti auskultatorni pregled, snimiti EKG i nakon urađenog ultrazvučnog pregleda srca djeteta isključiti ili potvrditi postojanje srčane mane. Pregled kod dječijeg kardiologa nije hitan, posebno ako dijete nema nikakvih tegoba. Naročito se to odnosi na veću djecu, djecu uzrasta preko 2 godine. Sve teške urođene srčane mane se po pravilu ispoljavaju u prvim danima ili mjesecima života, pa je vjerovatnoća da dijete, kome su ljekari prvi put otkrili šum u školskom uzrastu, ima tešku srčanu manu, veoma mala.

TEMA: Šum na srcu, sve o šumovima na srcu

REANIMACIJA NOVOROĐENČETA

Najveći procenat novorođenih beba ulazi u spoljnji /ekstrauterini/ život bez poteškoća, njih oko 90%. Zahtjevaju vrlo malu ili nikakvu pomoć da spontano prodišu i uspostave regularne respiracije.
Oko 10% novorođenih beba nalazi se u situaciji da im je potrebna određena pomoć kako bi prodisala odmah po rođenju.
Jedan procenat tek rođenih beba traži reanimacione mjere da bi preživjele.

Precizno ćemo to opisati.

TEMA: Perinatalna asfiksija, reanimacija rođene bebe i posljedice

ISHRANA BEBE U PRVOJ GODINI ŽIVOTA

 ČIN DOJENJA je najprirodniji odnos majke sa novorođenim djetetom. Tim činom majka osigurava svom djetetu hranu, toplinu, zaštitu, odgoj i socijalnu stimulaciju. Dojenje pruža majci priliku da se na poseban način zbliži sa svojom bebom...Mlijeko žene posisano s očišćene i za dojenje pripremljene dojke je sterilno i sadrži brojne imunološke faktore koji štite dijete od infekcije. Prva tečnost s kojom se beba, u svojoj ishrani, susreće i koju, odmah po rođenju, počne sisati je kolostrum. Kolostrum je sekret mliječnih žlijezda koji se javlja krajem trudnoće i prvih dana nakon rođenja djeteta. Žut je od karotina, a sadrži više bjelančevina i imunoglobulina od zrelog mlijeka. Novorođenu bebu treba odmah staviti na majčine grudi da počne dojiti. Vrlo je značajno da se nakon poroda majka i beba ne odvajaju jer je dokazano da plač djeteta izazva curenje mlijeka iz dojki. Plač bebe je i najčešći signal za dojenje.Tokom prvog mjeseca života novorođenče samo uvede određeni raspored hranjenja koji se kreće od 6 do 8 obroka na dan.

TEMA: Ishrana djeteta u prvoj godini života

EVROPSKE SMJERNICE ZA LIJEČENJE NEONATALNOG RDS-a

Međunarodne smjernice za liječenje neonatalnog respiratornog distres sindroma koje je sastavila grupa evropskih eksperata:


SAŽETAK
Uprkos postignutom napretku u perinatalnom liječenju novorođenačkog sindroma respiratornog distresa (RDS), još uvijek postoje različiti stavovi. Evropski tim stručnjaka neonatologa je, nakon kritičkog pregleda svih savremenih dokaza, usaglasio smjernice 2007. godine. Postoje jaki dokazi o ulozi antenatalnih kortikosteroida u prevenciji RDS-a, ali nije sigurno je li davanje kortikosteroida više puta bez štetnih posljedica. Mnogi postupci u svrhu stabilizacije nedonoščeta po rođenju, kao primjena kiseonika te ventilacija pozitivnim pritiskom, nisu zasnovani na dokazima i mogu ponekad biti štetni.
Primjena egzogenog surfaktanta je od najveće važnosti u liječenju RDS-a, ali još uvijek nije jasno koji je preparat
najbolji, koja je optimalna doza i vrijeme primjene za pojedinu dob trudnoće. Mehanička ventilacija može biti presudna za preživljenje, ali isto tako oštećuje pluća i stoga treba razviti protokole kako bi se izbjegla mehanička ventilacija, kada je to moguće, a primijenio kontinuirani pozitivni pritisak preko nosa. Kako bi se novorođenčadi s RDS-om osigurao što bolji ishod, važne su potporne mjere kao što je održavanje tjelesne temperature, ravnoteža tečnosti, adekvatna prehrana, liječenje arterijskog duktusa i podrška cirkulacije kako bi se krvni pritisak održavao u normalnim granicama.